Hrvatska je tijekom povijesti bila pod utjecajem različitih kultura i običaja što se u konačnici odrazilo i na njezinu gastronomsku ponudu. Također, klimatski uvjeti uvelike su odredili životinjske i biljne vrste koje se mogu uzgajati u pojedinim dijelovima Republike Hrvatske.
Na području kontinentalne Hrvatske pogodno je uzgajati različite vrste voća i povrća. Hrvatska žitnica – Slavonija, omogućava uzgoj brojnih vrsta žitarica, a od životinjskih vrsta ističe se uzgoj peradi, goveda i svinja. Na vodenim područjima kontinentalne Hrvatske prisutan je uzgoj slatkovodne ribe. Kako bi uživali u blagodatima i okusima tradicionalnih jela svaka prehrambena sirovina mora proći dugačak put od polja do stola. Put od polja do stola podrazumijeva uzgoj sirovine, berbu, transport, proces prerade, skladištenja te stavljanja proizvoda na police trgovina, pri čemu je važno osigurati sigurnost hrane za ljudsko zdravlje.
Na radionici „Okusi i mirisi kontinentalne Hrvatske“, učenici četvrtih razreda programa PETICA-igrom do zdravlja, imali su priliku naučiti koje se sve namirnice, biljnog i životinjskog podrijetla mogu proizvesti na području kontinentalne Hrvatske te što od toga mogu preraditi kako bi dobili različite prehrambene proizvode. Putem interaktivnog zadatka imali su prilike naučiti kako izgleda put od polja do stola na primjeru proizvodnje raženog kruha. Pomoću raspoloživih sličica sami su morali složiti put od polja do stola (Slika 1), pri čemu je cilj zadatka bio potaknuti učenike na razmišljanje o tome koliko je energije, vremena i resursa potrebno utrošiti za proizvodnju samo jednog prehrambenog proizvoda. Bacanje hrane je globalni ekonomski, ekološki i socijalni problem stoga je hranu potrebno racionalno koristiti te se prema njoj ponašati odgovorno. Promjene u odnosu prema hrani počinju upravo od pojedinca te od malih nogu, što u konačnici, kroz duže vremensko razdoblje može rezultirati rješavanjem globalnog problema raspolaganja hranom. Upravo je takva poruka prenesena i našim najmlađim članovima društva.
Slika 1 Proizvodni lanac raženog kruha
Pažnju je potrebno posvetiti visokovrijednim namirnica s oznakom zemljopisnog podrijetla kada govorimo o racionalnom korištenju hrane. Oznaka zemljopisnog podrijetla pokazuje nam da je neki proizvod kvalitetan i poseban zbog svog podrijetla, odnosno dijela Hrvatske iz kojeg potječe. O gastronomskom bogatstvu kontinentalne Hrvatske svjedoči i činjenica da su na njenom području prepoznati proizvodi kojima je dodijeljena oznaka zemljopisnog podrijetla, od kojih se posebno ističu slavonski i baranjski kulen te zagorski puran.
Proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla sastavni su dijelovi brojnih tradicionalnih jela kontinentalne Hrvatske. Učenici su se putem izrade osobnih iskaznica tradicionalnih jela imali prilike upoznati s brojnim, pomalo zaboravljenim jelima, te izraditi šarenu kartu gastronomske ponude kontinentalne Hrvatske (Slika 2).
Slika 2 Gastronomska ponuda kontinentalne Hrvatske
Progovaranjem o navedenim temama u sklopu radionice „Okusi i mirisi kontinentalne Hrvatske“, ujedno se ističe i poruka kako je važno jesti svježe, sezonske i lokalno uzgojene namirnice. Konzumacijom domaće hrane i hrvatskih proizvoda osigurat ćemo kvalitetne prehrambene izbore za naše tijelo, a ujedno pridonijeti očuvanju proizvodnje hrane i tradicije.
Želite li u vašu obitelji unijeti dašak okusa i mirisa kontinentalne Hrvatske te oživiti tradicionalnu kuhinju, pripremite savijaču od bućinih sjemenki čiji recept donosimo u nastavku.
Savijača od bućinih sjemenki
Vrijeme pripreme: 90 minuta
Sastojci (5 osoba):
Tijesto:
- 500 g brašna
- 250 g maslaca
- 1 jaje
- 250 ml mlijeka
- 1 svježi kvasac
- 2 žlice šećera
Nadjev:
- 500 g oljuštenih bućinih sjemenki
- 200 ml mlijeka
- 2 žlice meda
Priprema:
- Usitniti svježi kvasac, pomiješati ga s 1 žlicom šećera, te sve zajedno preliti s 50 ml mlakog mlijeka. Posudu poklopiti i ostaviti na toplom mjestu 5 minuta.
- U kvasac umijesiti brašno, maslac, jaje i šećer. Smjesu miješati te postepeno dodavati preostali dio mlijeka.
- Kada se tijesto počne odvajati od stjenki, prebaciti ga u zdjelu prethodno posutu brašnom te ostaviti na toplom mjestu 30 minuta.
- Samljeti oljuštene bućine sjemenke.
- Mljevene bućine sjemenke lagano prepržiti na tavi. Zagrijati mlijeko, a potom dodati prethodno pripremljene bućine sjemenke i med. Dobro umijesiti nadjev u homogenu smjesu.
- Tijesto tanko razvaljati, premazati nadjevom, a potom zamotati.
- Savijaču prebaciti u prethodno namašćeni lim, premazati žumanjkom, a potom ostaviti 15 minuta na toplom mjestu.
- Savijaču peći 45 minuta na 200 ֠ C.
Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja
