Osim što mogu biti vrlo zabavne aktivnosti, vožnja bicikla i rolanje mogu značajno unaprijediti zdravstveni fitnes. Obje aktivnosti spadaju u kategoriju aerobnih aktivnosti (energija se proizvodi uz prisutnost kisika), što znači da značajno utječu na rad srčano-dišnog sustava, a upravo se stanje tog sustava tradicionalno smatra jednom od najvažnijih odrednica tjelesnog zdravlja. Istaknimo samo da redovito bicikliranje i rolanje štite od bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa tipa 2 i pomažu u regulaciji tjelesne mase.

Vožnja bicikla i rolanje, uz rekreacijsko vježbanje, mogu poslužiti i kao prijevozno sredstvo. Prema novim istraživanjima, najčešće korišteno prijevozno sredstvo u europskim zemljama je osobni automobil, a trećina svih putovanja automobilom pripada kategoriji tzv. kratkih putovanja (kraćih od tri kilometra). Relacija od tri kilometra na biciklu ili rolama uobičajeno se može prijeći za manje od 20 minuta, što ne bi trebalo predstavljati veći tjelesni napor bez obzira na razinu tjelesne pripremljenosti.

Osim direktnih zdravstvenih dobrobiti zbog povećane tjelesne aktivnosti, ne treba zanemariti ni ekološku dobrobit korištenja bicikla ili rolanja kao prijevoznog sredstva. Naime procjenjuje se da bi povećanje prosječnog vremena bicikliranja u pojedinom gradu za 18 minuta utjecalo na smanjenje emisije štetnih plinova za čak 14 posto. Stoga vas pozivamo da pokušate barem dio kraćih putovanja zamijeniti aktivnim transportom i tako pridonesete čistoći zraka u svom gradu.

U nastavku ćemo navesti praktične savjete koji mogu pomoći svima kojima je vožnja bicikla ili rolanje oblik vježbanja u slobodno vrijeme.

Vožnja bicikla

• Pripremite bicikl za vožnju – napumpajte gume, provjerite kočnice i pogledajte zapinje li nešto ili lupa dok se vozite. Ako ne znate sami pripremiti bicikl za vožnju, dobro ga je odvesti u servis jer vožnja na neispravnom biciklu ne samo da nije sigurna, nego može potpuno pokvariti užitak i navesti nas da odustanemo. Manji popravci na biciklu obično traju kratko i ne koštaju puno.
• Počnite postupno – ovdje vrijede jednaka pravila kao i kod drugih tjelesnih aktivnosti. Ako niste dugo vježbali, u početku je važno da ne pretjerujete, osluškujete tijelo i napravite pauzu kad se umorite.
• Mijenjajte brzina na biciklu – zbog smanjenja opterećenja zgloba koljena, pri dužim vožnjama, preporučuje se prebacivanje u nižu brzinu radi smanjenja broja okretaja pedala. Optimalan broj okretaja, za većinu biciklista, iznosi od 60 do 80 u minuti.
• Mijenjate položaj ruku i tijela – mijenjanje pridonosi ravnomjernijem opterećenju mišića i sprečava osjećaj ukočenosti u leđima i vratu koji se može pojaviti tijekom dužih vožnji.

Rolanje

• Nabavite role odgovarajuće veličine – rolanje u prevelikim ili premalim rolama koje ste posudili od susjeda ili rođaka kako biste „samo vidjeli“ sviđa li vam se, loša je ideja.
• Premale role žuljaju, a u prevelikima je teško upravljati. Ako želite pravi doživljaj rolanja, nabavite (unajmite) role koje vam pristaju.
• U početku izbjegavajte nizbrdicu – iako vožnja nizbrdo može biti jako zabavna, početnici ne mogu zakočiti ni na ravnoj podlozi, a posebno ne na nizbrdici. Vozite po ravnom dok dobro ne naučite tehniku rolanja i svladate kočenje.
• Nosite zaštitnu opremu – kaciga, štitnici za laktove, koljena i dlanove mogu vas zaštititi od ogrebotina i posjekotina, ali i ozbiljnih ozljeda.
• Naučite pravilnu tehniku rolanja i kočenja – što je tehnika rolanja bolja, brže i lakše se krećemo, a rolanje postaje sve zabavnije. Najbrže se napreduje u neposrednom radu s kvalificiranim instruktorom, a ako vam je nedostupan, bit će korisni i videosavjeti instruktora koje je moguće pronaći na internetu (npr. YouTubeu).
• Rolajte se s djetetom – djeca u pravilu vole rolanje, a posebno uživaju kad svladaju pravilnu tehniku. Možda je baš rolanje aktivnost u kojoj možete provoditi kvalitetno vrijeme s djetetom, a pritom učiniti i nešto dobro za zdravlje.